dugopolje - koprivno
kotlenice - liska
tel. 021 / 668 280 fax 021/ 660 250

Geografska i prirodna obilježja Dugopolja – Geografska obilježja

Općina Dugopolje je izrazito krški prostor smješten sa sjeverne strane Mosora koji ju dijeli od primorske strane. Najveće je polje, smješteno podno samih sjevernih padina Mosora, istoimeno dugo polje po kojemu je Dugopolje i dobilo ime. Sa sjeverne strane polja, cijelom njegovom dužinom, na malo uzdignutu terenu, prostire se naseljeno mjesto Dugopolje koje sa sjeverne strane, podno blagih padina Križica i Orgusa, omeđuje jedno drugo, isto tako veliko polje, zvano Vučipolje, uglavno zasađeno vinogradima. I naselje Liska, kao i Koprivno, imaju svoja polja, dok su ostali prostori izrazito krševiti s karakterističnim docima što sliče kotlu (Kotlenice) i tradicionalno su obradivi mali prostori.

U prostoru s juga dominiraju planinska bila Mosora od Debelog brda (1044 m), Plišivca (1053 m), Ljubljana (1262 m), do Ljutog kamena (1339 m), najvišega vrha Mosora (narod ga zove Veliki kabal). Ispod su Ljubljanski doci, Japage i Krivače s mnogobrojnim planinskim stajama koje nose nazive po zaselcima Dugopolja. Bila su to nekada ljetna ispasišta dugopoljske stoke koja su krila obilje sočne planinske trave. Iz okolnih “ograda” na “tovarima” je stizalo drvo za ogrjev tijekom burnih i kišnih zima. Iako je sve škrto i mukotrpno, ipak je bilo dovoljno za čovjeka “vičnoga gori”.Na probojnici ceste iz Klisa su Gradina (480 m) i Kočinje brdo (487 m), dok zapadno obzorje zatvara Privija (528 m). Sjeverni rub iznad Koprivna čine Darišica (758 m), Grubuša (615 m) te Orgus i Križice (426 m) između kojih se probija cesta prema Sinju.

Sjeveroistočne vidike pokriva Mali Mosor. Gradina (450 m) i Vrančinovac (505 m) propuštaju usku cestu prema Liski, a Biljic (548 m) s istoka propušta prve zrake sunca u kamenu ograđeni prostor Dugopolja. Općina Dugopolje ima ukupno 63,51 km2 površine (Dugopolje 37,45 km2 ili 58,97% površine općine, Koprivno 11,11 km2 ili 17,49%, Kotlenice-Liska 14,95 km2 ili 23,54%).

Dugopolje i njegova okolica tipičan je zemljopisni primjer krškoga krajolika i samo je jedan segment cjelokupne geološke slike Vanjskih Dinarida. Postanak toga krajolika uzrokovali su zamršeni geološki odnosi koji su odraz dugoga geološkog razvoja od krede do danas. Geološku podlogu u osnovi čine kredni sedimenti – vapnenci u izmjeni s dolomitimai rudistni vapnenci.Na rubu Dugopolja izdiže se istaknuti planinski masiv Mosor sa specifičnom geološkom građom. Dominiraju gornjokredni vapnenci s rijetkim dolomitnim zonama. Posljedica vrlo jake tektonske aktivnosti na području Mosora je postanak pukotina kojima je omogućeno intenzivno okršavanje, što je uvjetovalo stvaranje tipičnoga krškog pejzaža s oskudnim tlom i vegetacijom. Duga karstifikacija terena stvorila je morfologiju tipičnoga krškog polja, prekrivenog najmlađim, kvartarnim naslagama – zemljom crvenicom i nanosnim materijalom, koji su i jedan od preduvjeta naseljavanja i obitavanja ljudi na tom području.

S geomorfološkoga gledišta područje općine Dugopolje tipično je kraško područje sa svim kraškim fenomenima kao što su: škrape, ponikve ili vrtače, ponori, kraške uvale, kraška polja i špilje. Od tala najrasprostranjenije su crvenice. Osim tipskih crvenica na području Dugopolja vrlo su rašireni različiti derivati crvenica, npr. smeđa primorska tla, antropogena terasirana tla i nerazvijena, degradirana tla kamenjara. Na nadmorskim visinama iznad 600 m značajne površine zauzimaju planinske (mosorske) vapneno-dolomitne crnice. U biljnogeografskom pogledu područje Dugopolja obrastaju dvije klimazonalne zajednice. Jedna je šuma hrasta medunca i bijeloga graba, koja obrasta ravničarski plato Dugopolja, nadmorske visine od 200 do 600 m. Druga klimazonalna zajednica obuhvaća sastojine šuma i šumarka hrasta medunca i crnoga graba. Ta biljna zajednica obrasta planinski masiv Mosora od 600 do 900 m nadmorske visine. Na najvišim dijelovima Mosora, iznad 900 m, povremeno se javljaju sastojine termofilnih bukovih šuma s travom jesenjom šašikom. Od biljnih sastojina primorskih šikara i dračika zastupljena je zajednica jadranskih dračika. Ta zajednica čini najvažniji i najrasprostranjeniji listopadni tip grmolikih bušika na cijelom području Dugopolja. Od vegetacije suhih primorskih travnjaka i prostranih kamenjarskih pašnjaka prikazane su najrasprostranjenije pašnjačke za jednice kao što su: pašnjak ilirske vlasulje i lukovičaste smilice, pašnjak zajednice kovilja i ljekovite kadulje, livada trave šiljke i zmijka i kamenjarski pašnjak šaša crljenka i žute kraške zečine.