Nalazite se ovdje: Naslovnica Općenito Povijest Od stoljeća sedmog
Od stoljeća sedmog Ispis E-mail
Index članka
Od stoljeća sedmog
stranica 2
Sve stranice

Hrvati iz današnje južne Poljske došli su početkom 7. st. u novu domovinu. Jezgra Naseljavanja bila je izmedu rijeka Zrmanje i Cetine, tako da je današnje Dugopolje bilo negdje na istočnoj strani tog prostora. Dugo i zaštićeno polje sa sjeverne strane Mosora, te brdski pašnjaci, bili su prirodni temelj za nastanjivanje. Stara hrvatska država imala je 11 županija, a Dugopolje je pripadalo Kliškoj, cije je središte bilo u neosvojivoj utvrdi između Kozjaka i Mosora.

U 12. st. započinju višestoljetni obračuni Splita i hrvatskih velikaša koji su stolovali u Klisu. Prema odluci biskupske sinode iz 1185., ustanovljena je župa u Klisu, a njoj je pripalo i Dugopolje s okolicom. Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. spustio se 1217. godine s križarima do Splita. Nakon što su porazili kralja Belu IV, Mongoli su 1242. izbili pod Klis, ali tvrđavu nisu osvojili.

povijesni_dokumentKnezovi Šubići bili su sljedeci gospodari Klisa, a upravo u vrijeme bana Pavla I, spominje se 1283. u pisanom obliku prvi put "zemlja Dugopolje". Pavlov sin Mladen II. doživio je slom u sukobu s udruženim gradovima i velikašima, u velikoj bici koja se odigrala kod Biska u svibnju 1322. Unatoč tome, Dugopolje s Klisom ostalo je u rukama Šubića do 1348. godine Koprivno se prvi put spominje u ispravi iz 1371. Nakon kratke vladavine bosanskog kralja Tvrtka, nametnuli su se Nelipići koji vladaju do 1434. Medutim, dolazi kobna 1463. godine i propast bosanskog kraljevstva. Kad je 1490. umro kralj Matija Korvin, obrana je spala na male plemiće. Oko 1524. pojavio se legendarni Petar Kružić. Turci su izmedu 1522. i 1528. unatoč blizini Klisa, u Dugopolje naselili svoje podanike, a u to je doba sav kraj spadao u vilajet Hrvati, odnosno u nahiju Zminje Polje.

Radi ubiranja poreza napravljen je popis kućnih starješina, medu kojima nalazimo i pretke nekih od sadašnjih dugopoljskih obitelji. Turci su u ožujku 1537. ubili Kružica i zauzeli klišku tvrđavu, a Dugopolje s Koprivnom, Kotlenicama i Liskom, sljedecih je dugih 111 godina pripalo nahiji Klis. Senjski su uskoci u trećem pokušaju, pocetkom proljeca 1596., privremeno oslobodili Klis. U smjelom pothvatu, izmedu ostalih, istakli su se Dugopoljci te Kotleničani. Kandijski rat (1645.-1669.) prouzročio je velika razaranja i gubitak ljudskih života u Dalmaciji, pa tako i u Dugopolju. Mletački general Lunardo Foscolo oslobodio je 1648. Klis, a nova je granica išla iza Markezine grede na put za Dugopolje, a otuda se vraćala na Ozrinu.

Nakon poraza Turaka pod Bečom 1683., pokrenut je rat za oslobodenje koji je trajao do 1699. Tijekom rata doseljavalo se stanovništvo iz krajeva pod Turcima. Glavni val doseljenika uslijedio je 1687. godine kad su ramski franjevci poveli narod iz okolice na područje pod vlašću mletačkog dužda, a medu njima i na područje Dugopolja. Prema mirovnom ugovoru, početkom 1699. Dugopolje i okolica riješili su se turske vlasti. Mlečani su proveli podjelu zemljišta u Dugopolju. Zajednička seoska imovina ljuto se branila jer je o tome doslovno ovisio život. Dugopoljci su 1726., kao i 1738., nastojali zaštititi svoje pašnjake i gajeve, te vode, a s Kotlenicanima su 1790. godine ugovorili granicu. U upravi su dobili pravo biranja seoskih glavara - kapitana, harambaša, alfira (zastavnika) i sudaca. Svi seljaci bili su dužni državi davati desetinu, travarinu, izvoditi besplatne radove, te služiti u seoskim četama.

Kuga je zahvatila Dugopolje 1783., ali je nakon nekoliko mjeseci suzbijena zahvaljujuci učinkovitosti vlasti. Redoviti posjetilac cijele Zagore nakon nerodnih je godina bila glad. Pocetkom 18. st. jedna od najcrnjih bila je 1709. godina, a nakon ljute zime 1781.- 1782., od gladi su umrli mnogi Dugopoljci, te Koprivnjani i Kotleničani. Nakon oslobođenja od Turaka, Dugopolje se vratilo u sklop splitske nadbiskupije, pa su nadbiskupi krenuli u obilazak sela kako bi se iz prve ruke upoznali s vjerskim prilikama u obnovljenim župama. Tako je već 1709. splitski nadbiskup Stjepan Cupilli pohodio puk u Dugopolju i okolici. Za vrijeme njegova nasljednika Laghija (1720.-1730.) sastavljen je popis prema kojemu u župi živi 696 duša. Na proljece 1797. raspala se Mletačka Republika koja nije ostavila ništa korisno u materijalnom obliku.

tecaj_domacinstva sinjska_rera

Dalmacija je postala austrijska krunska zemlja, a u Zadru je postavljeno sjedište carskog namjesnika. Dugopolje i njegova sela pripadali su pod klišku serdariju, dok je serdarev nadredeni bio splitski kolonelo. U svrhu organizacije uprave sastavljen je 1802. godine popis pučanstva koji je pokazao da u dugopoljskom kraju ima 1463 duše. Medutim, kako su Francuzi 1805. godine porazili Austriju, ona je morala odstupiti Napoleonu cijelu Dalmaciju, ali nakratko - do 1813.

Austrija je 1837. pokrenula opsežne radove oko snimanja pos jedovnih prilika na terenu. Nakon pada apsolutizma 1859. godine, oživio je politicki život. Za glasove birača natjecale su se dvije glavne sučeljene stranke - narodna i autonomaška. Narodna stranka pobijedila je u Klisu 1878. godine; 1894. pojavili su se pravaši, a početkom 20. st. i Hrvatska stranka i Hrvatska demokratska stranka.



 

Mapa općine

compass

Oglasna ploča

Kalendar događaja

Servisne informacije